preskoči na sadržaj

Srednja škola Dalj

 > Projekti  > BELOW 10
BELOW 10

Prisustvovali smo na 1.transnacionalnom sastanku partnera u Veroni od 2.-4.11. u sklopu novog projekta BELOW 10 kojemu je cilj doprinijeti razvoju strategija kojima bi se postotak ranog napuštanja školovanja smanjio na ispod 10%. BELOW 10 trogodišnji je projekt (2016.-2019.) kojim se također želi doprinijeti općem razvoju obrazovanja, posebno na području razvoja inovativnih metoda učenja i poučavanja po modelu “learning by doing” koji bi strukovnom obrazovanju dao novu dimenziju.

Očekivani rezultat projekta je lokalni integracijski program kojim bi se smanjilo i preveniralo daljnje rano napuštanje školovanja.

Koordinator projekta je organizacija ProgettoMondo Mlal Verona iz Italije, a partneri Centar za strukovno obrazovanje i trening Cuneo iz Italije, Univerzitet IUL Lisabon, Sveučiliste Northampton iz Velike Britanije, Udruga ASSFAM iz Pariza, Udruga za rad s djecom iz Bukurešta, te Udruga za rad s mladima BREZA iz Osijeka i Srednja škola Dalj.

Projekt je financiran iz programa Erasmus+/K2 - strateška partnerstva.

RANO NAPUŠTANJE ŠKOLOVANJA NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA I OPĆINE ERDUT S

OSVRTOM NA NACIONALNI ISTRAŽIVAČKI PROJEKT STUDIJSKOG CENTRA SOCIJALNOG RADA PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU:

„Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishod adolescenata u vrijeme ekonomske krize“ financira Hrvatska zaklada za znanost u periodu od 2015. – 2019.”

Dosadašnji rezultati i ishodi

Udruga za rad s mladima Breza u partnerstvu sa Srednjom školom Dalj, sudjeluje u trogodišnjem Erasmus + projektu pod nazivom BELOW 10 čiji je cilj doprinijeti EU strategijama kako bi se postotak ranog napuštanja školovanja do 2020. smanjio na ispod 10%, u slučaju Republike Hrvatske, na 4 %.

RH sa stopom ranog napuštanja školovanja od 4,5% (podatak iz službenoga dokumenta Europske komisije o ranom napuštanju školovanja u EU, 2014. ) ubraja se među nekoliko prvih zemalja, no stalne i nagle promjene u društvu i svijetu  oko nas ne daju nam garanciju da će tako i ostati i da su podatci sasvim točni. Naime, dostupni javni podatci o ranom napuštanju školovanja u RH vrlo su neujednačeni, odnosno često ne odgovaraju stvarnim pokazateljima na terenu što je slučaj na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini gdje ne postoji baza podataka kao ni planovi djelovanja u prevenciji ranoga nauštanja školovanja (više od 20 % mladih u dobi od 15 do 29 godina u RH imaju NEET status (nisu u sustavu obrazovanja kao ni zapošljavanja)).

Projektne aktivnosti vođene “bottom up” metodom započele su u rujnu 2016., a odnose se na kvalitativna istraživanja različitih utjecaja ranog napuštanja školovanja u ruralnom i urbanom kontekstu (intervjui, fokus grupe, prikupljanje životnih priča), zatim zajedničke edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika i stručnjaka koji rade s mladima i za mlade o primjerima dobrih praksi u prevenciji ranoga napuštanja školovanja (unutar i izvan školskih ustanova) te izradu integriranih lokalnih planova prevencije.

Nositelj je projekta talijanska međunarodna organizacija ProgettoMondo Mlal Verona, dok su uz Udrugu Breza i Srednju školu Dalj partneri na projektu: Fondazione Cassa di Risparmio di Cuneo (Italija), Azienda Formazione Professionale Scari Cuneo (Italija), ASSFAM Pariz (Francuska), The University of Northampton (Velika Britanija),  Instituto Universitario de Lisboa (Portugal), Organization Save the Children (Rumunjska).

GRAD OSIJEK I OPĆINA ERDUT

U dosadašnjem desetomjesečnom istraživanju prikupljeni su podatci kroz održane fokus grupe s mladima i raznim dionicima od predstavnika Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Općine Erdut, ravnatelja i stručnih suradnika srednjih i osnovnih škola, predstavnika ustanova i institucija za zapošljavanje, socijalnu skrb do privatnih učilišta, organizacija koje rade s mladima i za mlade kao i samih roditelja na područjima grada Osijeka i Općine Erdut te kroz intervjue s mladima. Obradom podataka određeni su glavni uzroci ranoga napuštanja školovanja na tim područjima kao i ponuđena moguća rješenja u prevenciji.

Mladi su istaknuli da je jedan od glavnih uzroka napuštanja školovanja nemotiviranost za školovanje u pogledu sadržaja koje škole nude (puno teorije, a malo prakse), raznih socio-ekonomskih razloga te zbog nemogućnosti zaposlenja nakon završene škole jer diploma, prema njihovim riječima, nije garancija za imati posao. Drugi dionici, pak, navode kao najvažniji uzrok ranoga napuštanja školovanja neprilagodljivi školski kurikulum novim generacijama učenika koji ne slijedi njihove želje i potrebe kao i promjenu obiteljskih vrijednosti jer je sve više mladih s problemima u obrazovanju koji dolaze iz imućnijih obitelji. Naglašen je i problem imigracija mladih i čitavih obitelji u neke druge EU zemlje u potrazi za boljim poslom i/ili životnim standardom.

     U lokalnim zajednicima nema dovoljno preventivnih programskih aktivnosti za rano napuštanje školovanja, a u ruralnim sredinama potpuno nedostaju. Većinom gasimo požare, umjesto da se prvo bavimo prevencijom – istaknuli su dionici fokus grupa.

Među brojnim zaključcima mladih i dionika prikupljenih u dosadašnjem istraživanju  naglašena je potreba za kvalitetnijim povezivanjem svih čimbenika u lancu prevencije ranoga napuštanja školovanja – obitelj, škola, učenik, lokalna zajednica kako bi se mladima ponudilo što više motivirajućih sadržaja i aktivnosti koje im pomažu u uspješnom svladavanju obrazovnoga sustava. Tu se ubrajaju i poludnevni boravci te podrške u učenju organiziranim po svim gradskim četvrtima i u ruralnim mjestima, ali i uvođenje kontrole i sankcija za ne provođenje istoga.

Nužno je što prije formirati bazu kojom bi se učenici pratili tijekom cijeloga obrazovnoga procesa i na taj način imao bi se uvid o njihovu eventualnu odustajanju i gdje se trenutno nalaze što je do sada velika poteškoća jer se za mnoge ne zna kada su i zašto odustali, odnosno prekinuli školovanje i što se s njima u međuvremenu dogodilo po pitanju obrazovanja.

SREDIŠNJA HRVATSKA

Uz financijsku podršku Hrvastke zaklade za znanost, u razdoblju od 2015. do 2019. godine provodi se istraživački projekt „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishod adolescenata u vrijeme ekonomske krize“ čija je voditeljica prof. dr. sc. Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

 Projekt je podijeljen na dva dijela: kvantitativno istraživanje s ciljem razumijevanja učinaka ekonomskih teškoća obitelji na odnose u obitelji, roditeljstvo te psihosocijalne i obrazovne probleme adolescenata u vrijeme nacionalne ekonomske krize, te kvalitativni dio s ciljem produbljivanja znanja o procesima koji dovode do napuštanja škole iz perspektive učenika koji su napustili sustav srednjoškolskog obrazovanja.

S obzirom na to da se u hrvatskom društvu pridaje premalo pažnje problemu napuštanja školovanja, odlučili smo na znanstveno utemeljen način dati glas mladim ljudima koji su prekinuli školovanje i nalaze se u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Ciljana populacija su učenici 29 srednjih škola iz središnje Hrvatske koji su u razdoblju provođenja našeg istraživanja napustili srednjoškolsko obrazovanje. Planirana je provedba 40 intervjua.

Preliminarni nalazi potvrđuju da je napuštanje škole dugotrajan proces, a ne jednokratni događaj u životima mladih ljudi te da je ono rezultat složene kombinacije individualnih, obiteljskih, školskih i socijalnih iskustava. Većina sudionika doživljava prekid školovanja kao izrazito negativno iskustvo koje je narušilo njihov osjećaj samopouzdanja i doživljaj osobne kompetentnosti, kao i ograničilo njihove prilike na tržištu rada. Među čimbenicima koji su prethodili napuštanju školovanja ističu se dugotrajno doživljavanje vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi, nedostatak podrške i vođenja u izboru srednjoškolskog obrazovanja prilagođenog pojedinom učeniku te različiti obiteljski problemi. Iako je kod većine sudionika bio prisutan loš školski uspjeh koji se često u literaturi navodi kao razlog prekida školovanja, naši nalazi govore u smjeru toga da je i loš uspjeh rezultat dubljih problema u životima sudionika, poput izolacije, sustavnog neprepoznavanja problema učenika od obiteljske ili školske okoline, kao i nasumičnog biranja srednjoškolskog programa, bez podrške roditelja ili stručnih suradnika škola. Većina sudionika izrazila je želju za nekim oblikom nastavka obrazovanja, povezujući obrazovanje s boljim prilikama za zapošljavanje i ponovno uključivanje u društvo.

Dobiveni nalazi snažno podcrtavaju odgovornost društva za pomoć i podršku mladim ljudima koji se suočavaju s različitim teškoćama i mogućnosti prekida srednjoškolskog obrazovanja, što u Hrvatskoj još uvijek nije niti prepoznat problem i za pokušaje njegovog rješavanja nerijetko nedostaje umreženost znanstvenih i stručnih dionika.

Rano napuštanje školovanja svojim dalekosežnim posljedicama djeluje na različitim razinama i predstavlja rizik za životne šanse mladih ljudi. Posljedice se mogu prepoznati kroz neuspjeh na tržištu rada, smanjenu kvalitetu života, kao i nedostatno korištenje ljudskih potencijala u društvu koji bi mogli doprinijeti daljnjem ekonomskom rastu i konkurentnosti. Mnogi mladi koji se nađu u takvim uvjetima u posebnom su riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sustavno i usmjereno djelovanje u tom području treba biti prepoznato kao socijalno ulaganje. Stoga je nužno osvještavanje svih uključenih u obrazovni proces da je prekidanje srednjoškolskog obrazovanja ozbiljan socijalni problem sa slojevitim rizicima, kompleksnim uzrocima i dugoročnim posljedicama po pojedince i društvo.

Prevencija

Strategije koje će osigurati povoljno okruženje i povećati vjerojatnost uspjeha u školi su: strategije prevencije potencijalnih problema u učenju i ponašanju, strategije kojima se sprječavaju problemi u daljnjem napredovanju i strategije za kontroliranje poremećaja u ponašanju. Intervencije s ciljem prevencije školskog neuspjeha uključuju intervencije u razredu (osposobljavanje učitelja za podučavanje i upravljanje ponašanjem učenika, povezivanje s roditeljima i poboljšanje komunikacije s roditeljima, intervencije u vršnjačkim skupinama i rad u malim skupinama) i intervencije u obitelji (usmjerenost na obiteljske odnose, komunikaciju u obitelji i roditeljske kompetencije). Činjenica da su se programi koji aktivno djeluju na individualnoj osnovi pokazali najuspješnijima sugerira da osobna podrška može uvelike djelovati na pojedinca i pomoći mu da ustraje u daljnjem tijeku svog obrazovanja. Također, ovakvo iskustvo može sugerirati da u današnjem školskom sustavu postoji općeniti nedostatak usmjerenja prema učeniku kao pojedincu te nedostatak stručnih djelatnika u školi koji bi radili na  realizaciji istog.

Priloženi dokumenti:
Rano napustanje skolovanja.docx


#below10ESLprevention
12.5.2018. je u našoj školi održana radionica za nastavnike i stručne suradnike u nastavi u sklopu projekta BELOW 10 / Erasmus KA2.
 
Tema je bila prevencija ranog napuštanja školovanja, a sudionici kolege iz OŠ Dalj, OŠ Bijelo Brdo, Tehničke škole N.Tesla Vukovar i SŠ  Dalj. 
Bila je ovo prva radionica u drugoj fazi ovog projekta. Cilj radionica je educirati nastavnike i stručne suradnike u nastavi o mjerama  prevencije ESLa te u konačnici kreirati dugoročni strateški plan i program prevencije ranog napuštanja školovanja u lokalnoj zajednici. 
Nastavak radionica dogovoren je za srpanj 2018. 
Voditelji radionice bili su Zoran Kojčić, prof. i Ivana Bertić Bulić, prof.
 

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
LOGO ŠKOLE

Kalendar
« Prosinac 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Korisni linkovi





CMS za škole logo
Srednja škola Dalj / Braće Radića 7, HR-31226 Dalj / ss-dalj.skole.hr / ured@ss-dalj.skole.hr
preskoči na navigaciju